Nisu nas osvijestili svi zločini počinjeni nad Bošnjacima, i dalje glasamo za njihove nalogodavce! Nisu nas osvijestila ni sva nerazriješena ubistva naše djece, između ostalih, Fahrudina Skarepa i Ernada Bakana, i dalje glasamo za isto pravosuđe!
Nisu nas osvijestili svi zločini počinjeni nad Bošnjacima, i dalje glasamo za njihove nalogodavce! Nisu nas osvijestila ni sva nerazriješena ubistva naše djece, između ostalih, Fahrudina Skarepa i Ernada Bakana, i dalje glasamo za isto pravosuđe!
U emisiji “Razgovor u studiju” TV Dielli, istraživač, aktivista i profesor Ismet Azizi govorio je o historiji ovog područja nekada naseljenog albanskom većinom, o višestoljetnom otporu protiv turskog, austrougarskog i slavenskog zatočeništva, o pokoljima koje su Srbi vršili od 1912. do 1945., o masovnom protjerivanja albanskog i bošnjačkog stanovništva u Tursku, raseljavanju stanovništva na Kosovo, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i o drugim nedaćama Sandžaklija kroz povijest. Sve je to ostavilo ozbiljne posljedice za stanovnike ove pokrajine koja je još uvijek podijeljena između Crne Gore i Srbije i ne uživa poseban status.
Betonski luk iznad puta među njivama u Batajnici, nadomak Beograda, vodi ka policijskoj bazi okruženoj šibljem. Nekoliko stotina metara ispred baze stoji znak: „Zabranjeno osmatranje, snimanje i pristup”.
Tu su crkva, oronuli poljoprivredni kombinat, male seoske kuće, vrtić – ništa što bi ukazalo da su ovde bile sakrivene žrtve zločina počinjenih 400 kilometara dalje – na Kosovu.
Pre dvadesetak godina, ispod ovog luka prošle su hladnjače sa stotinama leševa kosovskih Albanaca. Bio je to pokušaj srpskih vlasti da sakriju masovna ubistva počinjena na Kosovu.
Prva iskopavanja masovne grobnice u Batajnici počela su 2. juna 2001. godine, ali prikrivanje i zavera ćutanja i dalje traju, kažu aktivisti.
Poštovani predsjedniče Ugljanin,
Veličanstven uspjeh SDA Sandžaka koji se ogleda u tome što program autonomije Sandžaka i vraćanja Bošnjacima statusa naroda, nastavlja uprkos snažnim udarima i pritiscima ogromne mašinerije.
Utoliko želimo da vam izrazimo naše zadovoljstvo.
Vaš uspjeh je također i u činjenici da mladi Sandžaka prihvataju i baštine ovu ideju, što znači da je pred njom budućnost.
Činjenica da se u posljednjoj evropskoj diktaturi, u uvjetima totalitarizma, SDA Sandžaka jedina od svih opozicionih stranaka izborila za mjesto u parlamentu, itekako može služiti na ponos svim građanima Sandžaka.
Sandžak i Stranka demokratske akcije su očigledno jedina svijetla tačka u Srbiji.
Primite naše srdačne čestitke.
“Kosovo za Sandžak”
predsjednik Ismet Azizi
Sulejman Ugljanin, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka izjavio je u nedjelju na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, u Sarajevu, da ‘definisanje Sandžaka kao zasebnog teritorijalnog političkog entiteta sa zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću, predstavlja minimum za biološki opstanak i političku egzistenciju bošnjačkog naroda u Sandžaku’.
Žrtva islamofobije?
Sandžak je pogranična i prekogranična oblast Srbije i Crne Gore koji se oslanja na sever Kosova i Republiku Srpsku, odnosno Bosnu i Hercegovinu. Prostire se na 8409 kvadratnih kilometara od čega se u Srbiji nalazi 4504 a u Crnoj Gori 3905.
Džemail Džemo Zogić tada jedan od najpoznatijih kahvedžija u Novom Pazaru.
Novembra 1934. godine u Novom Pazaru su boravili harvardski profesori, istraživači i naučnici, Milman Parry i Alber Lord, tragajući za razrješenjem homerovskog pitanja. Kao i u drugim sandžačkim gradovima, i u Novom Pazaru su sreli magijske epske pjevače, a među njima i Đema Zogića, epskog pjevača i kakhvedžiju. Po Parryjevim insturkcijama, zapisivač i saputnik Nikola Vujnović vodi i razgovore sa epskim pjevačima. Ovom prilikom, po prvi puta donosimo odlomke iz Parryjevog i Nikolinog razgovora sa Đemom Zogićem koji govore o mjesecu ramazanu i posebnoj atmosferi u Novome Pazaru tih tridesetih godina XX vijeka tokom ovog svetog mjeseca.
Treba da navedemo da je Džemal Džemo Zogić pevao na svom maternom jeziku Arnautskom ili kako je sam govori na Albanskom. Sve Epske pesme je inače pevao na oba jezika ka o vrsni poznavaoc oba jezika.
Tekst koji slijedi, autora dr. Rizvana Halilovića, posvećen je 13.julu – Danu Međunarodnog priznanja Sandžaka / Novopazarskog Sandžaka / i 142. godišnjici Berlinskog kongresa i posljedicama Odluka Berlinskog kongresa, po Sandžak, države i narode Balkana.
U SUSRET 13.JULU 2020. GODINE NA 142. GODIŠNJICU MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REGIJE SANDŽAKA/ NOVOPAZARSKOG SANDŽAKA/ U ODLUKAMA BERLINSKOG KONGRESA 1878. GODINE.
(Članak posvećen 13.julu- Danu Međunarodnog priznanja SANDŽAKA i 142. godišnjici Berlinskog kongresa i posljedicama Odluka Berlinskog kongresa, po Sandžak, države i narode Balkana)