Bošnjačko nacionalno vijeće na svojoj posebnoj sjednici, održanoj 01.04. 2016. godine, jednoglasno je donjelo odluke kojima traži da Vlada Srbije usvoji novi manjinski Akcioni plan i da međunarodna zajednica uspostavi posebne misije za Sandžak u cilju sprečavanja konflikta kako bi se zaustavilo dalje zastrašivanje i prijetnje Bošnjacima, ali i preventivno onemogućio novi talas državnog terora, zločina i etničkog čišćenja u Sandžaku.
Činjenica da je Vlada Srbije odbila da u Akcioni plan uvrsti zločine nad Bošnjacima Sandžaka pokazuje njenu jasnu namjeru da zločince neće procesuirat, privesti pravdi i kazniti. Takav odnos Vlade Srbije prema bošnjačkim žrtvama u Sandžaku predstavlja jasnu poruku svim srpskim ekstremistima i nekažnjenim ratnim zločincima, da će svaki zločin nad Bošnjacima Sandžaka ostati nekažnjen ili će biti nagrađen,
U svojstvu ovlašćenog predstavnika predlagača odluke je vijećnicima obrazložio Ahmedin Škrijelj sekretar Vijeća.
Obraćanje sekretara Vijeća Ahmedina Škrijelja:
“Uvaženi predsjedniče, poštovani članovi Odbora Vijeća i organizacija koje imaju konslutativno-participativni status u Vijeću, dame i gospodo vijećnici,
Razlozi za donošenje ovih odluka, sadržani su u činjenici da su Bošnjaci narod koji je u periodu od 1990. do 2000. godine bio izložen etničkom čišćenju i organiziranom državnom teroru od strane Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, i narod nad kojim je izvršen genocid u Srebrenici. Činjenica da su izvršioci zločina nad Bošnjacima u Sandžaku i Bosni ostali nekažnjeni i da su i dalje aktivni pripadnici u policiji, vojsci i drugim službama bezbjednosti Srbije ili su pod njihovom direktnom zaštitom, predstavlja objektivnu opasnost za Bošnjake koji u policiji, vojsci i drugim službama bezbjednosti Srbije vide neprijateljsku prijeteću oružanu silu. Tome u prilog govore i izjave predsjednika i premijera Srbije koji su nakon izricanja presude Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom, pokazali razumijevanje i blagonaklonost za sve zločine koje su počinili Radovan Karadžić i srpske snage tokom stvaranje Republike Srpske.
ODLUKA O POKRETANJU INICIJATIVE ZA IZRADU NOVOG AKCIONOG PLANA..
ODLUKA O POLOŽAJU BOŠNJAKA U SANDŽAKU..
Podsjećam, da je Republika Srbija, presudom Međunarodnog suda pravde od 26. februara 2007. godine, proglašena krivom jer je prekršila Konvenciju o genocidu time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spriječi genocid.
Takođe, Republika Srbija odbila je da, na prijedlog Bošnjačkog nacionalnog vijeća, narodnih poslanika SDA Sandžaka, Lige socijaldemokrata Vojvodine i narodne poslanice Demokratske stranke u Narodnoj skupštini, usvoji rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Podsjećam da predstavnici Vlade Srbije, kao svoj najveći spoljno polički uspjeh, navode to što su uz pomoć veta Rusije spriječili usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Savjetu sigurnosti UN.
Odnos državnih organa prema Bošnjacima ogleda se i u činjenici da je Vlada Republike Srbije, iz manjinskog Akcionog plana za pregovaračko poglavlje 23 u okviru pristupanja Srbije Evropskoj uniji, izbacila sve zločine nad Bošnjacima, čime je pokazala jasnu namjeru da ne želi da zločince procesuira, privede pravdi i kazni. Takav odnos Vlade Srbije prema bošnjačkim žrtvama u Sandžaku predstavlja jasnu poruku svim srpskim ekstremistima i nekažnjenim ratnim zločincima, da će svaki zločin nad Bošnjacima Sandžaka ostati nekažnjen ili će biti nagrađen.
Odbijanje da se u Akcioni plan uvrste zločini nad Bošnjacima Sandžaka predstavlja legalizaciju zločina i etničkog čišćenja nad Bošnjacima u Sandžaku, zbog toga je i neophodno usvajanje novog Akcionog plana, ali i potpuno novi pristup u procesu njegove izrade i usvajanja.
U skladu sa tim, naoružani četnici (srpske fašističke dobrovoljačke formacije) uz podršku žandarmerije i drugih specijalnih jedinica policije Srbije su, 22. 03. 2016. godine u Novom Pazaru, u navodnoj ulozi navijača Fudbalskog kluba „Crvena Zvezda”, koga kontroliše Vlada Srbije, isticali fašistička obilježja, veličali ratne zločince i zločine nad Bošnjacima i upućivali genocidne prijetnje bošnjačkom narodu u Sandžaku.
Četnici, kao sastavni dio srpskih snaga, policije Srbije, vojske Jugoslavije i državne bezbjednosti Srbije, učestvovali su u najsvirepijim zločinima nad Hrvatima u Hrvatskoj, Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i Sandžaku, Albancima na Kosovu, ali su i kao sastavni dio ruskih snaga učestvovali u ratu u Ukrajini, za Bošnjake predstavljaju objektivnu i konstantnu prijetnju po život.
Oslobađajuća prvostepena presuda Haškog tribunala Vojislavu Šešelju, dodatno uliva strah i nesigurnost kod Bošnjaka.
Imajući u vidu, da se policija i drugi državni organi stavljaju u funkciju demonstracije sile i zastrašivanja Bošnjaka i podrške ekstremnim nacionalističkim i četničko-faštističkim grupacijama, kao i sve učestalije nekažnjeno ispoljavanje mržnje i netrpeljivosti prema Bošnjacima, jasan je signal za mogući dolazak Vojislava Šešelja u Novi Pazar i Sandžak, kao uvod u ponovno sprovođenje organiziranog državnog terora i novi talas etničkog čišćenja nad Bošnjacima u Sandžaku.
Izvještaj Minority Rights Group International za 2014. i 2015. godinu, u kome se Bošnjaci u Sandžaku, Albanci u Preševskoj dolini, Hrvati u Vojvodini i Romi označeni kao narodi pod prijetnjom za nestajanjem, samo je još jedan od pokazatelja kojima se konstatuje da je položaj Bošnjaka u Sandžaku izuzetno težak i neodrživ.
Imajući u vidu sve naprijed navedene činjenice, Bošnjačko nacionalno vijeće kao najviše predstavničko tijelo Bošnjaka u Republici Srbiji, ima obavezu da hitno i bez odlaganja preduzme odgovarajuće korake i mjere kako bi obezbijedilo zaštitu bošnjačkog stanovništva u Sandžaku.
Iz tih razloga, a polazeći od uloge, interesa, ovlašćenja i autoriteta međunarodnih institucija i organizacija, navedenih u članu 4. prijedloga Odluke po drugoj tački dnevnog reda, u pogledu sprečavanja konflikata, zaštite manjinskih naroda od raznih vidova terora, represije i asimilacije, uspostavljanja vladavine prava, kao i njihovo čvrsto antifašističko opredjeljenje, nedvosmisleno proizilazi da jedino uz njihovo aktivno i stalno prisustvo u predloženom obliku u Sandžaku, Bošnjaci se mogu osjećati sigurnim i bezbjednim.
Kako je to predloženo ovom Odlukom, Bošnjačko nacionalno vijeće traži da Savjet sigurnosti UN bez odlaganja obezbijedi u Sandžaku prisustvo međunarodnih snaga za sprečavanje konflikta a da Evropska unija, Savjet Evrope i OEBS uspostave svoje posebne posmatračke misije za Sandžak, a sve sa ciljem da se spriječi konflikt i zaštiti bošnjački narod u sjevernom dijelu Sandžaka koji se nalazi pod upravom Srbije
Poštovani Vijećnici, pozivam Vas da podržite usvajanje predloženih odluka po prvoj i drugoj tački dnevnog reda i na taj način omogućite da Bošnjačko nacionalno vijeće pokrene rješavanje i realizaciju ovih pitanja od presudnog značaja za budućnost i opstanak Bošnjaka na prostoru Sandžaka.
Hvala.”