Posljednji predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije (SFRJ) i bivši predsjednik i premijer Hrvatske Stjepan Mesić rekao je danas u Novom Pazaru da se rat u bivšoj Jugoslaviji mogao izbjeći uz uvjet da je Miloševićev režim tada odustao od promjene granica
Obraćajući se na svečanoj sjednici povodom 5. aprila, Dana mladih Sandžaka, u Glavnom uredu Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), Mesić je naglasio da je cilj Miloševića bio stvarati veliku Srbiju i etničku čistu, te poručio da se postkonfliktni period mora završiti na civilizirani i najbolji način kroz brz ulazak regije u Evropsku uniju (EU).
“Da bi to napravio, on je morao osvajati tuđi teritorij. Na redu je bila Hrvatska, Bosna i Hercegovina, a računao je na Crnu Goru i obje pokrajine, da se to podrazumijeva da je to Srbija. Jasno je da mi na to nismo mogli pristati. Milošević nije htio ni federaciju, ni konfederaciju. Varao je svijet da se bori za Jugoslaviju”, rekao je Mesić dodavši da je Milošević varao i Srbe da će živjeti u jednoj državi, javlja Anadolu Agency (AA).
Prema riječima Mesića, vojska (tadašnja Jugoslavenska narodna armija) je uvidjela da je Milošević, odnosno Srbija ta koja može održati život tog inertnog skupog mehanizma i vojni vrh je procijenio da treba podržati Miloševića.
.jpg)
“Milošević nije želio novi politički dogovor. Moj prijedlog je bio, u Predsjedništvu Jugoslavije, da svi konstitutivni elementi federacije proglase samostalnost i da isti dan potpišemo konfederalan sporazum na tri do pet godina, pa ako stvari idu, idemo dalje, ako ne, svako sebi, ali bez rata. Nažalost, rat je bio vrlo krvav, preko 100.000 mrtvih, a granice se nisu promijenile ni milimetra”, konstatovao je Mesić uz upit čemu je rat trebao.
Mesić je iznio stav da je najbolji način da dođe do funkcioniranja regije Jugoistočne Evrope ubrzanje ulaska u Evropsku uniju kako bi se digao standard onih dijelova koji nisu imali šansu da se razviju.
Uz naglasak da, ako su dobro organizirani znaju ciljeve posebno je apelirao na mlade da kroz svoje organizacije budu više agresivni i da traže evropsko ujedinjavanje.
Podsjetivši da je u Bosni i Hercegovini Alija Izetbegović zabranio mobiliziranje mladih Bosanca da idu u JNA i rat u Hrvatskoj, kazao je da je to bila velika pomoć. Istakao je i da je poziv političkih predstavnika Bošnjaka u Sandžaku mladima da ne idu na ratišta dao doprinos miru.
“Vaša odluka da mladi ne idu u JNA, da ne idu ratovati u Sloveniju i Hrvatsku, a kasnije u Bosni, opet je bio jedan doprinos bržoj uspostavi mira. Na kraju to je shvatio i svijet, Zapadna Evropa, shvatila je Amerika da se mora umiješati da se rat što prije završi. Sada rješavamo ekonomski problem i tu mladi opet trebaju dati najviše”, poručio Mesić i uputio čestitke povodom 5. aprila, Dana mladih Sandžaka.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Sulejman Ugljanin, koji je lider i osnivač Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka, govoreći o važnosti obilježavanja ovog datuma, podsjetio je da je SDA Sandžaka 5. aprila 1991. godine donijela odluku o bojkotu regrutacije i mobilizacije u JNA i pozvala narod da ne učestvuje u ratu ni protiv jednog jugoslavenskog naroda.
“To je bio jasan stav, ako treba da se gine, ginut ćemo kod svoje kuće kao ljudi, a ne kao agresor. Nekad će historija kazati da li smo bili upravu. Zahvaljujući roditeljima iz tog vremena danas nemamo poginulih, nismo agresori. Nakon našeg odlučnog stava mnogi roditelji srpske nacionalnosti čija djeca nisu otišla bili su nam neizmjerno zahvalni”, poručio je Ugljanin.
Na svečanoj sjednici BNV-a, povodom Dana mladih Sandžaka, pored vijećnika, prisustvovali su predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, predsjednici sandžačkih opština, bošnjački političari iz zemalja regije, univerzitetski profesori i javne ličnosti.