SAHIT KANDIĆ: Kod Bošnjaka već nekoliko mandata nema generalnih promjena. Koalicija VAKAT sa sedam hiljada glasova ponovno ima dva mjesta i delegira Rasima Demirija i Dudu Balje, a Nova Demokratska Stranka sa četiri hiljade – jedno mjesto, i zastupat će je Emilija Redžepi. Daleko ispod cenzusa je neovisni kandidat Esmir Kasi sa samo 574 glasa. A isto tako prenisko je ostala i SDA Kosova sa osvojenih tek 826 glasova, a to je nešto manje od jedne četrnaestine (1/14) Bošnjačkih glasova na Kosovu
Na Kosovu je ovog 6. oktobra izabrana nova zastupnička garnitura Parlamenta Kosova.
Kosovski parlament čine 120 mjesta, od toga 100 mjesta za koja se nadmeću subjekti većinske zajednice, a 10 je za srpsku zajednicu, te ostalih 10 je zagarantirano za ostale manjinske zajednice i to; tri mjesta za Bošnjake, dva za Turke, te po jedno mjesto imaju Goranci, Romi, Egipćani i Aškalije, dok deseto mjesto dobiva subjekat ovih zajednica koji pobije census ili ima najveći broj glasova, a ovaj put je to još jedan subjekat koji pripada egipćanskoj zajednici.
Dakle, 29 mjesta je osvojio Pokret Samoopredjeljenje (LVV), zatim 28 ima Demokratska liga Kosova (LDK), slijedi Demokratska partija Kosova (PDK) sa 24 mjesta, a sa 13 poslanika ulazi Alijansa za budućnost Kosova (AAK), te na posljetku sa 6 mjesta se vještom kombinacijom Ustavnog suda Kosova i CIK-a probio i pokret “Nisma”.
Autor ovih redaka je u svojim analitičkim osvrtima za ovdašnje medije i prije izbora isticao da je Kosovo zarobljena država, jer cijelom državnom administracijom pa i CIK-om dominira PDK posredstvom Bezbjednosne Kosovske agencije (AKI), moćnim sindikatima i drugim sektorijalnim entitetima u državnom sustavu, tako da je izrežirala brojne žalbe na sami proces glasanja kao i glasova iz dijaspore, te tako vješto izvukla preko cenzusa Pokret “Nisma”, a samo da bi smanjila rezultate dva najglasovanija subjekta koji bi, bez ovog inženjeringa sa pokretom “Nisma”, imali većinu u parlamentu tj 61 mjesto. Pa i kada su u pitanju prediziborna istraživanja, PDK svaki put dobije 5 do 6 posto više glasova nego što pokazuju ta sondažna istraživanja rezultata, a što izravno upućuje na izbornu krađu, elem nejse…
Srpski politički subjekat “Srpska lista” je također inžinjeringom vlasti u Srbiji i glasovima pristiglim poštom otuda osvojila svih 10 rezervisanih mjesta te zajednice, izbacivši iz trke druge pro-Kosovske stranke iz te etničke zajednice.
Kod Bošnjaka već nekoliko mandata nema generalnih promjena. Koalicija VAKAT sa sedam hiljada glasova ponovno ima dva mjesta i delegira Rasima Demirija i Dudu Balje, a Nova Demokratska Stranka sa četiri hiljade – jedno mjesto, i zastupat će je Emilija Redžepi. Daleko ispod cenzusa je neovisni kandidat Esmir Kasi sa samo 574 glasa. A isto tako prenisko je ostala i SDA Kosova sa osvojenih tek 826 glasova, a to je nešto manje od jedne četrnaestine (1/14) Bošnjačkih glasova na Kosovu.
Neke iole značajne demokratske promjene kod Bošnjaka na Kosovu su se najvidnije desile kod Bošnjačkih glasača u Peći, a to najbolje ilustriraju pojedinačno osvojeni glasovi u ovoj općini:
1. Avdulah Đešević (NDS) – 312
2. Rasim Demiri (Vakat) – 297
3. Numan Balić (SDA Kosova) – 292
4. Mirzet Džogović (Vakat) – 241
5. Senad Dacić (NDS) – 174
6. Mersiha Hadrović (Vakat) – 169
7. Duda Balje (Vakat) – 166
8. Emilija Redžepi (NDS) – 153
9. Izet Kojić (NDS) – 150
10. Omer Dacić (VAKAT) – 139
11. Redžo Kojić (NDS) – 129.
Izborni kuriozitet je i to da je u općini Istok kandidatkinja SDA Kosova, Emina Coković, imala 31 glas više od svog stranačkog kolege i nosioca liste Numana Balića.
Urađeno je certifikovanje rezultata, te shodno tome predsjednik Kosova, Hashim Taҫi, je sazvao konstitutivnu sjednicu parlamenta za 26 decembar, tekuće 2019 godine, kada će novi saziv položiti zakletvu te izabrati predsjedništvo i predsjedavajućeg u Parlamentu. Nakon te svečane sjednice, u narednih 15 dana predsjednik Kosova će nominovat mandatara za sastavljanje nove Vlade Kosova, a to je lider najglasovanijeg subjekta na ovim izborima – Albin Kurti.
 Kosovo: Prvi susret lidera LVV & LDK za dogovore, Albin Kurti i Isa Mustafa |
Zbog brojnih pritužbi na izborni a još više na proces prebrojavanja glasova, kasnilo je certifikovanje rezultata i zaključivanje tih procesa. No nakon završetka tog poglavlja, na inicijativu spomenutog kandidata iz LVV-a (Samoopredijeljenja) ponuda za partnerstvo je upućena drugom subjektu po snazi u predstojećem sedmom parlamentarnom sazivu, a to je LDK. Stvorene su tehničke skupine koje pregovaraju oko pozicija i ministarskih resora, a trenutačno je stanje takvo da LVV ima premijera dok će LDK kao njihov partner u vlasti dobiti predsjedavajućeg parlamenta. Usaglašene su podjele ministarskih resora, pa iako na povjerenje bez potpisanog ugovora, ova podjela trenutačno izgleda tako da će oba partnera imati po 5 resora.
LVV će predvoditi:
1. Ministarstvo vanjskih poslova,
2. Ministarstvo finansija,
3. Ministarstvo Zdravstva,
4. Ministarstvo Pravde, i
5. Ministarstvo Poljoprivrede/Ambijenta.
Do po dosadašnjim dogovaranjima LDK će dobiti sljedeće resore:
1. Ministarstvo unutarnjih poslova
2. Ministarstvo infrastrukture
3. Ministarstvo Obrane
4. Ministarstvo ekonomskog razvoja, i
5. Ministarstvo za Obrazovanja, nauku i tehnologiju.
Kada je Vlada sačinjena od minimalnog broja obaveznih Ministarstava kao u ovom slučaju 12, onda Ustav Kosova propisuje da dva ministarska mjesta se podijele tako što će jedno mjesto dobiti Srbi, a to je ponovo Ministarstvo za Povratak i manjine. Dok drugi resor će dobit neko od ostalih manjinskih zajednica a u ovom slučaju je predviđeno Ministarstvo za Kulturu, omladinu i sport, no ovaj resor će biti dodijeljen nekom od manjina tek nakon konsultacija nominovanog premijera sa svim predstavnicima manjina.
A pošto je ostalo još samo godinu dana do isteka mandata predsjednika Republike Kosova, a on se po Ustavu Kosova bira od zastupnika u Parlamentu na vremenski mandat od 5 godina. Pregovori između LVV-a i LDK-a su trenutačno zapeli oko te pozicije, pošto LDK insistira da se i to pitanje sad usaglasi, dok LVV bi da to pitanje ostavi za kasnije kad za to dođe vrijeme. Svako od njih želi tu poziciju za sebe, ali ako se sad usaglase koji subjekat dobija tu poziciju onda će to značiti da se drugoj partnerskoj strani treba napraviti neki ekvivalentan ustupak, a što bi možda moglo dovesti i do preispitivanja nekih već usaglašenih resora ili pak ustupanja nekih drugih poluga vlasti. Iako su u pregovaračkom grču, obje strane su još uvijek uzdržane i optimistične. No da spriječe eventualni razdor i “tektonska pomjeranja” dosadašnjih uspješnih pregovora, možda je rješenje koncenzus oko vanjskog (vanstranačkog) zajednički prihvatljivog kandidata, ili pak promjenom Ustava uredit da se Predsjednik bira izravno od građana, te se to pitanje riješi dugoročno i sačuva već pokazano puno međusobno povjerenje i razumijevanje. No, o tom – potom..
/bosnjaci.net/