Prošlo je 17 godina od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine. Alija Izetbegovićrođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu.
Alija Izetbegović pripada uglednoj begovskoj porodici koja je živjela u Beogradu, a koja se još 1868. godine preselila u Bosanski Šamac. Zbog pripadnosti organizaciji ”Mladi muslimani” Alija Izetbegović je uhapšen 1946. godine te osuđen na trogodišnju zatvorsku kaznu. Iz zatvora je izašao 1949. godine. Nakon što je poslije trogodišnjeg studiranja napustio agronomiju, Izetbegović je upisao Pravni fakultet u Sarajevu, kojeg je uspješno završio u roku od dvije godine. Od 1950. do 1960. godine radio je kao rukovodilac gradilišta, a od 1960. do 1982. godine, kao pravni savjetnik u brojnim sarajevskim firmama. U proljeće 1983. godine je uhapšen i u ljeto iste godine u montiranom ”Sarajevskom procesu” osuđen na 14. godina zatvora. U zatvoru je proveo šest godina. Po izlasku iz zatvora Izetbegović je 1990. godine sa grupom istomišljenika formirao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na slobodnim izborima osvojila najviše glasova i kasnije će odigrati ključnu ulogu u odbrani BiH od agresije. Na čelu države i SDA bio je u više mandata. Odluku o povlačenju iz Predsjedništva BiH saopćio je 6. juna 2000. godine. Najavio je da će se povući po isteku funkcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. oktobra iste godine. Također, odbio se kandidirati na Trećem kongresu SDA 2001. godine, te je proglašen počasnim predsjednikom SDA. Alija Izetbegović je umro 19. oktobra 2003. godine, a ukopan je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu. Njegovoj dženazi prisustvovalo je oko 150.000 ljudi iz cijele BiH i inostranstva, a telegrami sućuti su pristigli iz oko 100 zemalja. Ostaće zapamćena izjava Richarda Holbruka, tvorca Dejtonskog sporazuma: “Da nije bilo Alije Izetbegovića, danas ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine”. Tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, na vijest da je Alija Izetbegović, prvi predsjednik Bosne i Hercegovine i veliki mislilac, umro, rekao je da je to njegov narod i njega potreslo iz dubine duše. “Izetbegović je čovjek koji je svojim životom i djelom utjecao na historiju. Njegova je misija izraz ljudske časti i zadivljujuće ustrajnosti, što je predstavljalo čast cijelog svijeta. Za vrijednosti u koje je vjerovao, za svoju državu i svoj narod, on je neiscrpni izvor hrabrosti i izuzetne vrijednosti. Bol povodom Izetbegovićeve smrti moj narod i ja dijelimo sa bratskim bosanskohercegovačkim narodom”, rekao je tada Erdogan. Govoreći o Bošnjačkom nacionalnom vijeću, rahm. Alija Izetebegović je 90-tih godina prošlog vijeka kazao:
“Muslimansko Nacionalno Vijeće (MNVS) je jedini legitimni organ Bošnjaka u Sandžaku. To je legitimno izabrano rukovodstvo koje se i na domaćem i na međunarodnom planu zalaže za ostvarenje prava Bošnjaka Sandžaka i rješenje statusa Sandžaka uz međunarodne garancije. U vezi sa tim, MNVS ističe zahtjev da Organizacija Islamske konferencije, kao kolektivni član Ujedinjenih Nacija, pokrene međunarodne mehanizme i insistira na neodložnom rješavanju statusa Sandžaka, da učestvuje u definisanju i rješavanju statusa Sandžaka na Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji u Ženevi i da bude jedan od garanata njegove praktične realizacije. Ja Vas molim da uvažite ovaj zahtjev MNVS i da učinite sve što je u Vašoj moći da pomognete Bošnjacima u Sandžaku, kako bi tu opstali na svojoj zemlji, očuvali svoj identitet i pravedno riješili svoj status.” Rahmetli predsjednik Izetbegović o Bošnjacima Sandžaka je govorio i u pismu dr. Hamidu Al-Gabidu, generalnom sekretaru Organizacije Islamske konferencije: „Bošnjaci u Sandžaku imaju definiran program za rješavanje svoga statusa, sa kojim su upoznali sve domaće i međunarodne institucije. Taj program je u skladu sa međunarodnim pravom i evropskim principima usvojenim za rješavanje jugoslavenske krize.“