Suština stvari, kroz historiju, na Balkanu po mnogima je sledeća – ne postoji ništa mimo, izvan i iznad geografskog i prolaznog prostora istoka i zapada. Sve ovo ostalo – Drzave plemena , hriscani muslimani, i istorija – to su nekada kao sredstva služila, za destabilizaciju i rekompoziciju prostora, prema onima koji su zivjeli vjekovima na ovim prostorima.
O asimilaciji Albanaca u Bosnjake koja se desila u Sandzaku, nije ništa drugo, niti novo, nego nešto, sto se dešavalo i prije vše vjekova o cemu postoje pisani tragovi, navedimo samo neke izvore.
Vjerovatno je životni prostor Albanaca u ranom Srednjem vijeku bio širi od današnjeg, Građa u Dubrovačkom arhivu ukazuje da su izvjesne grupe Albanaca postojale u Zeti, Humu (danasnja Hercegovina), dakle na širem prostoru u dijaspori vremenom asimilovanih od brojnijeg slovenskog življa.(Prema Konstantinu Jirečeku, Istorija Srba, I, 1952., Beograd, str. 85-6;,).
Kao i prema istraživanjima Bogumila Hrabaka koji je konsultovao brojna dokumenta u Dubrovačkom arhivu, ali o ovom istorijskom detalju, svoja zapažanja saopštio autoru u Vojnoistorijskom arhivu, marta 1967
S druge strane Cvijić ukazuje i na posrbljavanje ovih albanskih struja kada su postale slabije, na Pešteru, u Crnoj Gori itd. J. Cvijić, Balkansko poluostrvo, str. 198-199. poznato je da su Arbanasi potomci starih Ilira, donekle poromanjeni za vrijeme rimske vladavine, zatim izmiješani sa Slavenima, osobito tijekom Srednjega Vijeka.
- Suflaj između ostalog kaže: “Godine. 1278. spominju se arbanaški čete na riječici Cemvi ili (arb.) cemi, pritoku Morače. (M. Šuflaj, Povijest sjevernih Arbanasa, s. 227).
Rajko Veselinović (Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, tom I, Srbi u XVIII veku, Beograd 1986, strana 160), 1739. godine je 300 katoličkih porodica iz Klimenata otišlo sa Kosova u zbijeg. Većina se odselila u Nikince i u Hrtkovce, u današnjoj Vojvodini, ali su se neki naselili ispod planine Rudnik u Šumadiji, a među njima i Karađorđev đed.
Mlečani u XVII i u XVIII vijeku današnje Crnogorsko primorje nazivali su „Mletačka Albanija, Jovan stefanov(ić) baljević Prvi crnogorac doktor filozofije Goran Sekulović MATICA, jesen/zima 2012. www. maticacrnogorska.me
Savo Lekic, u “Istorija najstariji pomeni Crmnickih naselja” , Nekoliko bratstava u Crmnici vodi porijeklo od Vasojevica, Hota , Miridita, Klimenata i drugih plemena. Str 196.
www. maticacrnogorska.me MATICA, zima 2010.
O Albancima kao pastirima u Dalmaciji i u skupinama Vlaha albanskog porijekla u Hercegovini i Srbiji vidi Gusic, “Wer sind die Morlaken?”, str. 456; Jirecek, “Die Romanen in denStädten Dalmatiens”, prvi dio, str. 41-43; M. Filipovic, “Struktura i organizacija katuna”, str. 50-58.27 Njihovi su potomci mozda prezivjeli kao islamizirani sezonski nomadi i pastiri, tradicionalno poznati pod nazivom balije,(danas nepopularan naziv za Bosance) u zabacenijim krajevima Bosne: vidi Balagija, Les Musulmans yougoslaves, str. 82-83; Kulisic, “Razmatranja o porijeklu Muslimana”, str. 153.
U Hercegovinu su također dolazili ili su njome prolazili stočari iz Albanije, Makedonije, pa čak I Grčke (Epira i Tesalije), koje uz južnu Srbiju i Crnu Goru predstavljaju glavne stočarske oblasti.Znatan broj bosanskohercegovačkih pravoslavnih i katoličkih vlaških rodova na ovim prostorima ima grčko i albansko porijeklo. U takve, naprimjer, spadaju Sopoti. Prije dolaska u Hercegovinu stanište im se nalazilo u okolici Nikšića. Njihovi potomci su današnji Šuputi (iskvareni oblik od Sopot). Žurovići (kojih ima oko Trebinja), došli su iz Žura kod Prizrena, gdje se spominju 1330.godine. B. Hrabak, Naseljavanje bosansko – hercegovačkih vlaha u Dalmatinsku Zagoru XIV i XV veku, u zborniku: “Migracije i Bosna iHercegovina”, p. 80.
Ima Rodova Kuča, Ljuhari, Ibalji, Taori, Šurlani, Satare, Mučibabe, Bencuni itd., vode porijeklo od albanskih vlaha. Neki od njih su došli u Bosnu ispred Turaka a drugi s njima, odnosno krajem 15. i u 16. stoljeću. Na svom putu su u više navrata mijenjali vjeru, što je inače bilo česta pojava kod vlaškog stanovništva, V. Skarić, o.c, p. 221, 231- 234.
Žepa – (BiH) Porijeklo stanvništva Objavio Mirsad Rogatica 21.02.2011. Za razliku od prethodnih, doseljeni rodovi iz “Arnautluka“ (bivšeg Novopazarskog sandžaka) predstavljaju dosta izrazitu grupu medju žepskim Muslimanima. Naseljavanje u Žepu, koliko se može zaključiti iz kazivanja, bilo je djelimično u etapama, a neki rodovi su izravno doselili iz Sandžaka. Danas na području Žepe ima 13 rodova, koji su svi doselili iz “Arnautluka” (svi kažu: “Mi smo iz Arnautluka”).
Kod Zadra i broje 1.000 duša, sastavljeni od 27 obitelji koje su prvo pribjegle u Boku a odatle 1726 do Zadra. Treća kolonija od 300 duša nalazi se u selu Peroj kraj Pule. Deset albanskih obitelji prema mletačkom dokumentu iz g. 1657 sa 77 duša pod vodstvom Mika Drajkovića otišlo je u Istru, a zadržali su pravoslavlje do danas. Georga von Gyurkovicsa “Albanien, Schilderungen von Land und Leuten, Wien 1881”, 160 str.
Prolazeći kroz grad Novi (Herceg Novi) opisuje grad i njegovu okolinu. Većina stanovnika su Arnautski, Bosanski i Hrvatski junaci, koji nose tijesnu odjeću poput Alžiraca i šetaju golih cjevanica. Svi oni, malo i veliko, nose puške i barataju oružjem. Za pojasom nose noževe, sablje i bijele čorde. Na glavu, oko crvenog fesa, stavljaju zavijače, (čalme, turbane) a na leđima nose ogrtače od raznobojnih čoha. (Evlija Celebi, Putopis, preveo Hazim Sabanovic,”Sarajevo-Publishing”,1996,stranice 434. i 435.)
U Ceklinu(C.G.) stoji predanje, (Andrija Jovicevic) da gornjaci koji broje preko 600 domova, vode porijeklo od nekog Leke koji je bio iz Klimenta i koji se najprije doselio u Piperima pa se tu oženio nekom udovicom. Pored Andrija Jovićevića o ovome su pisali i Mihailo Strugar u plemenskoj istoriji “Slike iz prošlosti Ceklina”, Andrija Jovićević u “Riječkoj nahiji”, Luka Pejović u “Kritičkom pregledu” (osvrt na “Slike iz prošlosti Ceklina”), Pavle Rovinski u djelu “Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti”, kao i drugi pisci.
Jovicević je jos opisao i porijeklo još nekih Crnogodskih bratstva (Andrija Jiovicevic Malesija str,68) koja se svojataju sa klimentima. Kaluđerovici u zeti vode porijeklo iz klimenata i dijele se na Balijaše, Rakoviće. Majatoviće, i Boljeviće, Peračići u Godinjama Mrkovićima i Paštrovicima su Klimente, Dabovići, Perovići i Popovići iz Selca u Crmnici su iz Klimenata.
Savremeni www- izvori vezani za prostiranje kelmenda
- Aleksandar Jelačić Buzinski- r o d j e l a č i ć a ( Gens Jellachichianorum – u svom istrazivanju o porijeklu svojega r o d a, Kaze, moram sa prvim dijelom započeti. !) poziva se u jednom svom članku na tradiciju u plemenu Klimenti u sj. Albaniji i to da je svojedobno Klimentinski rodonačelnik rođen u Hercegovini, Ovi Jelačići vuku porijeklo od trebinjskog kralja Bijelog Pavla, Latinski, (Bella Pavlimira) Albanski, (Palabardhi), Kod Bjelopavlića bratstvo Jelušići u kojem živi predaja da su se zvali Jelačići. Slučaj, međutim, hoće da se u dokumentima i to s datumom od 2. veljače 1388. spominje zajedno sa vojvodom Vladkom i Stanoje Jelacsics, obojica kao bosanski poslanici koji su u Klisu posjetili kapetana Paližnu. Godine 1390-te, 2. lipnja, u Sutjesci Tvrtko, kralj bosanski, određuje granice teritorija grada Splita”. 1.http://www.croatianhistory.net/etf/jellacic.htm.
- Višnja Klimentić prezimena u Hrvatskoj – Datum: 25.12.2011.,Klimenti (Klimenta) malisorsko katoličko pleme,(sjeverna Albanija). Klimenti su izuzetno brojni, do sada mi je poznato 269 prezimena u Hrvatskoj, poteklih od plemena Klimenti, među njima su i prezimena Klimenta i Klimentić
- Na web stranici porijeklo Crnogorskih prezimena Piše Razvojem (Fis) plemena Klimendi (Klimene) u sadašnje Kelmendi (sjeverna Albanija). Njihova bratstva bilježena su kao: Klimen, Kljimen, Kljimendi, Kljimenda, Klimenćanin, ima ih kod Tuzi, Bara, Ulcinja, Rijeke Crnojevića, Zeti, Paštrovićima, Podgorici, u Boki Kotorskoj, Grblju, u području Bijelo Polje, u području Novog Pazara, Gusinja, Rožaja, selima Srema (Mirkovcima, Jarku i Hrtkovcima), Kovilj (Bačka), Guzi (Velipolje), Skadru, Draču i Tirani (Albanija), u okolina Peći kao: Rugova, Djakovice i Prizrena.
http://www.montenegro.org.au/K.html
Moze se zakljuciti da su Albanci pored Vlaha najvise asimilirani narod balkana