- O vlasima
Akademik SANU , Sima Ćirkovićev stav o Vlasima: Kad se čitaju radovi Sime Ćirkovića između redova može da razumije da je on cio svoj život Vlahe smatrao za ljude različitog etniciteta od Srba i Hrvata. Pred smrt se usudio da to i napiše! U predgovoru za hrvatsko izdanje knjige „Srbi među evropskim narodima”, u oktobru 2007. Godine
Ćirković kaže: „Iz dokumenata od 13. do 15. stoljeća vidljivo je da Srbi Vlahe, potomke starosjedilaca, doživljaju kao ‘druge’, različite od sebe. . . Sigurno je da se položaj i režim za njih određuju posebnim propisima, koji se nazivaju ’Zakon Vlahom’, nasuprot kojemu stoji ‘Zakon Srbljem’. Isto tako je sigurno da državna vlast nameće segregaciju, najrječitije iskazanu propisom ‘Srbin da se ne ženi u Vlahe…’ (1330) Smisao tih izričitih podataka nisu, međutim, shvaćali tumači izvora iz 19. i 20. stoljeća (osim rijetkih iznimaka),. Vlasi nisu podvrsta srpskih stočara, kao što su podrazumijevali i još uvijek podrazumijevaju brojni srpski pisci. Vlasi uopće nisu specifično srpski problem. (Sima Ćirković, Srbi među europskim narodima, Zagreb, 2008,
Balšići i Crnojevići su ilirskog porijekla: Ćosović pise srpstvo osmišljeno kao politička ideologija u prvoj polovini 19. vijeka i da je prvi čoek koji je u Crnoj Gori počeo da širi srpstvo bio Sima Milutinović Sarajlija. To, naravno, znači da se nijedan Petrović prije Njegoša, nijedan Balšić, nijedan Crnojević, Vojislavljević nije smatrao Srbinom po narodnosti, po etničkoj pripadnosti.
Postoji nekoliko teorija o porijeklu Balšića; raspravlja se da li su Balšići vlaškog, francuskog ili albanskog porijekla. Činjenica je da nijedan ozbiljan naučnik ne smatra da su Balšići – slovenskog porijekla! Što se tiče
Crnojevića, oni takođe sigurno nijesu slovenskog porijekla.
Ćirković piše kako se sitno plemstvo uspinjalo u hijerarhiji, između ostalih
i Balšići i Crnojevići: “Primeri nekih istaknutih rodova, kao što su bili Balšići, zatim Kalođurđevići-Crnojevići, Mazareki, Spani, pokazuju da je put društvenog uspona bio otvoren i vlaškom i arbanaškom elementu.” (Sima Ćirković, Srbi u srednjem veku, Beograd, 1995, strana 197, knjiga je na www.scribd.com/).
Vrlo jako i čvrsto napisano. Vlasi nijesu Srbi koji se bave stočarstvom i nijesu podvrsta srpskih stočara. Tako je veliki naučnik Sima Ćirković skupio hrabrost da pred smrt jasno napiše ono, za što decenijama prije toga nije imao hrabrosti. Naravno: Vlasi uopšte nijesu “srpski problem”, jer pomena Vlaha ima mnogo i u Grčkoj, Rumuniji, Albaniji, Bugarskoj, Makedoniji… naseljavali su i krajeve śeverno od Balkanskog poluostrva. Ćirković za Vlahe još kaže “oduvijek su živjeli u dinarskome zaleđu jadranske obale“, prema tome – to su isti ljudi koje su Rimljani Ilirima zvali, to su naši preci.
Razlike između današnjih Srba i Srba iz ranog srednjeg vijeka: Istoričar Ćirković naglašava i naučnu istinu o razlikama između današnjih i srednjovjekovnih Srba. Akademik CANU Petar Vlahović tvrdi da su Crnogorci starośedioci, iz toga proizilazi da nijesu Sloveni (po porijeklu). Pema pisanju akademika SANU Branislava Đurđeva koji na osnovu istorijskih izvora tvrdi da su crnogorska plemena nikla iz vlaških i arbanaških katuna. Istraživanje genetičara (koje je platila država Srbija) koje jasno dokazuje da je udio slovenske etničke komponentne u narodnom biću Crnogoraca vrlo mali i marginalan.
- Istina o terminu Balija U Bosni – izraz koji se koristio za Vlahe koji su prešli na Islam
Na portalu (http://bosnae.info/index.php) piše Vlasi su se bavili uglavnom stočarstvom i živjeli su po brdsko – planinskim krajevima od Makedonije do Istre. Naravno, time su obuhvatali i prostor Hercegovine, a kasnije i Bosne. U Hercegovini i u Bosni, posebno od osmanskog perioda, napuštaju svoj jezik i postaju posebna etnička grupa koja se uskoro asimilira u Bošnjake sve tri vjere, ali su najviše prihvatili pravoslavnu vjeru. Zbog činjenice da su brojni primili pravoslavnu vjeru, Bošnjaci – muslimani, pa i katolici, su ponekad sve pravoslavce nazivali Vlasima, tako da su oni postali sinonim za bosanske Srbe, a oni koji su prešli na islam dobijaju naziv Balije. Takav termin su im dali Turci, zbog života na planinama i zabačenim područjima. Po kulturi, ponašanju, pa i izgledu, razlikovali su se od Bošnjaka iako su se bili asimilirali. Neki su kasnije prihvatili katoličku vjeru – Dalmatinci ih zovu Vlasi, a danas ih posebno ima u Istri i Dalmatinskoj zagori. U Bosanskom ejaletu su pravoslavni vlasi živjeli na prostoru Stari Vlah, između Ivanjice i Raške, na prostoru Srednjeg i Donjeg Vlaha u Bijelom Polju, Vlašiću, Vlahinju, Laškom, Donjem Vlasi itd. Većina njih se kasnije posrbila.
Postepeno su se neki dijelovi, ali vrlo kasno slavenizirali, a još kasnije oni koji su živjeli na područjima, do kojih je dospjela pravoslavna vjera, su postali dio pravoslavne vjere. Ipak, po mnogo čemu su se razlikovali od Srba, a Srbi ih i dalje nazivaju Vlasima. Oni koji žive na području Bosne i Hercegovine i koji su primili islam Bošnjaci nazivaju Balijama, što znači prosti i zaostali planinski ljudi – stočari. Međutim, danas odredjena srpska i hrvatska propaganda ovaj termin koristi za ponižavanje, potcjenjivanje, vrijeđanje Bošnjaka – muslimana.
Prema pisanju Jevta Dedijera, “Hercegovina antropoploške studije rad. etnografski zbornik” knjiga. XII str.175
U Bosni i Hercegovini smo našli tri grupe etničkih stanovnika
i to:
- prvi, starinci Balije kao tipskim predstavnikom,(starosedeoci bosanci)
- drugi tip, doseljenika istočne Hercegovine i Crne Gore, i
- treći tip iz zapadne Hercegovine.
“Svojim odvojenim nomadskim zivotom izdvajaju se muslimanski starosjedeoci, Balije , Balije stanuju u kompaktnim masama u oblastima Visokih planina (oko Veleža, ka Sjeveru Maglića, Zelen gore, oko Visočice, Bjelašice i u Borču skoncetrisani u hladnim planinama karakteriše ih jednostravnost , tvrdoglvost, oskudice, tvrde pameti, mirni i tromi, i ako ima ih mnogo njihov značaj nije se osjećao jako. Kao, najstarije stanovnistvo nemaju puno zemlje, ne vole da obradjuju zemlju i ono što imaju pretvaraju je u pašnjake, I ako su muslimani nijesu praktikanti islamskih propisa, vise praktikuju predislamske običaje. Među njima ima kuražnih ludi ali ih nije bilo u nekim turskim vojnim krugovima”.
Iz šireg pisanja Jevta Dedijera moze se zaključiti da su Balijama očigledno nazivani starosedioci Bosne Hercegovune ,od strane novopridošlih islamiziranih stanovnika u bosni, pošto se nijesu strogo pridžavali vjerskih obaveza, o pranju ruku prije klanjanja, i ostalih pravila higijene propisanih u Islamu , nazivani su “balije”, sto je kasnije ikorišćeno i zloupotrijbljeno od strane , nemuslimanskog stanovništva za sve bosansko- hercegovčke muslimane
O Balijama slično pišu ostali pisci
O skupinama Vlaha albanskog porijekla u Hercegovini i Srbiji vidi Gusic, “Wer sind die Morlaken?”, str. 456; Jirecek, “Die Romanen in denStädten Dalmatiens”, prvi dio, str. 41-43;
- Filipovic, “Struktura i organizacija katuna”, str. 50-58.27 Njihovi su (Vlaho-albanaca) potomci mozda prezivjeli kao islamizirani sezonski nomadi i pastiri, tradicionalno poznati pod nazivom Balije, u zabačenijim krajevima Bosne: vidi Balagija,(Balije) Les Musulmans yougoslaves, str. 82-83; Kulišić, “Razmatranja o porijeklu Muslimana”, str. 153.
Pokazalo se da je jedna porodica balija koju je proučavao Weigand vjerojatno turkmenskog porijekla (“Rumänen undAromunen in Bosnien”, str. 191-197); ali je očito da većinom potiču s Balkana. Gušić, “Wer sind die Morlaken?” str. 457. Vidi npr. tužbu iz 14O3. godine u Fermendzin, ur., ActaBosnae, str. 85
IZVOR
- Miroslav Ćosovic
- Simo Ćirković
- Petar Vlahović
- Branislav Đurđev
- Jevto Dedijer
- Filipovic
- http://bosnae.info/index.php