Svako ko danas u Bosni i Hercegovini, ali i van njenih granica, posljednje postupke Milorada Dodika vezano za referendum najavljen za 25. septembar ocjenjuje kao jeftini politički igrokaz s namjerom stvaranja uzavrele atmosfere pred lokalne izbore, u velikoj je zabludi.
U zabludi su i oni koji Dodiku spočitavaju da forsira referendum kako bi prikrio svaku, a ne samo ekonomsku bijedu, kako građana RS-a tako i entiteta, čiji je lider. Sve što godinama Milorad Dodik na bh. i regionalnoj političkoj sceni radi, dobro je isplanirano, organizirano, ranije precizirano, utvrđeno i dogovoreno te mudro politički upakovano.
I nije, kako pojedini žele prikazati, nimalo naivno. Zakon o referendumu, na koji se Dodik poziva, usvojen je 9. februara 2010. godine u Narodnoj skupštini RS-a. Zakon tada nije izazvao žestoke političke reakcije, niti je zbog njegovog usvajanja neko odgovarao. Dodik je već tada znao šta radi.
OHR prije šest godina, tačnije Valentin Inzko, komentirajući ovaj zakon izjavio je da je to samo zakon i ništa više. Samo četiri dana nakon usvojenog zakona, 13. februara 2010. godine, gost Dnevnika D na Federalnoj televiziji bio je nekadašnji član Predsjedništva BiH i lider Stranke za BiH Haris Silajdžić. Tada, očito nedovoljno ozbiljno shvaćen, i od šire bh. političke javnosti i od međunarodne zajednice, namjerno ili ne, Silajdžić je prije šest godina, usvojeni zakon ocijenio kao ogromnu opasnost za budućnost BiH i predvidio politička događanja kojima svjedočimo danas.
„Pitanje državne imovine, poznato je, još uvijek nije riješeno. Poznato je također i da pitanje knjiženja dijela vojne imovine nije riješeno, što je preduvjet za MAP, odnosno koračanje BiH prema NATO-u. I u jednom i u drugom slučaju država kaska jer to nije u interesu Dodikovog entiteta. Dakle, ništa u posljednjih šest godina nije riješeno što je u interesu opstojnosti države. Jedino što je izvjesno jeste upravo referendum zakazan za 25. septembar, koji je probni balon za Dodikov režim, ali i za održavanje onog daleko opasnijeg – o otcjepljenju RS-a, koji je moguć 2018. godine“, kazao je prije šest godina tadašnji član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Dodik je itekako svjestan da iza njegove političke bahatosti stoji Narodna skupština RS-a, koja je prije šest godina usvojila Zakon o referendumu RS-a. Tada je međunarodna zajednica propustila da reagira, kao i domaći lideri, i zato danas imamo umjesto priče o evopskoj budućnosti države, priču o referendumu jednog njenog entiteta i zbog zakašnjele adekvatne reakcije plaćamo visoku cijenu. Vrijeme je za reakciju, jer 2018. godine će to biti prekasno, zato što će tada, kako bi Silajdžić rekao, – danas politički nemoguće postati politički neminovno.