Narodna poezija i krajišničke pjesme
Plemenski i patrijarhalni život.[1] sjevernoalbanskih malisorskih plemena, običaji u tradiciji, i kodeksu, našli su odraza i u krajišničkim pjesmama, kao uostalom i u drugim pjesmama narodne poezije, ovog stanovništva.
Tako se, recimo u pjesmama o Muji i Halilu i drugim krajišnicima često pominje Fis/pleme, koje u Malsiji ima veliki značaj, a svakako je taj značaj bio znatan u srednjem vijeku i za vrijeme Osmanlija.
Napomenućemo da se u albanskim krajišničkim (Malisorskim) pjesmama susreću imena braće Muja i Halila, kao i drugih junaka, poznatih iz bosansko-hercegovačkih muslimanskih epskih pjesmama, ali s jednom osobinom: albanski krajišnici imaju tročlano ime: Đeto Bašo Muji, Đerđ Elez Alija, itd. Najčeše pjevane pjese su bile: Mujova snaga, Mujo i vile, Mujo i Behur, Halilova ženidba, Četobaša Mujo i Kraljević Marko, Mujov đogat, Kako je Halil osvetio Muja, Mujo kod cara, Halil posle smrti, Đerzelez Alija, Ali Barjaktar i besa. itd.
Sa druge strane imamo najpoznatijeg epsgog pjesnika Avdo Međedović[2] (selo Obrov kod Bijelog Polja, 1875—1953) bio je muslimanski guslar iz Crne Gore. Jedan je od najvećih muslimanskih epskih pjesnika. Njegova epska pesma Ženidba Smailagić Meha ima 12.311 stihova i duga je kao Ilijada i Odiseja. Američki naučnik Milman Peri, istraživač i profesor sa Univerziteta Harvard iz prve polovine 20. vijeka, nazvao ga je „balkanskim Homerom
Slika: Avdo Međedović
Ono sto je bitno ovdje je da postoji tajni popisa turskih četovođa na granici,[3] ( Mujo i njegov brat , koji su opjevani u ovim pjesmama) tajni popis je iz Karlovca uputio 20. Novembra 1641. Godine Vuk Frankopan Tržački (špijun iz Bosne) šalje – prenosimo doslovce, nadvojvodi Austrijskom u Gradac, “prima nalogu od 10. Nov. 1641., popis turskih četovođa i mjesta, koja su “turci” (Bosanci) protiv ugovora o miru obnovili. U petnaest mjesta/Gradova a medju njima i ova dva : 1.Von gross Kladuscha (Velika Kladuša): da am maisten tschettiert würdet. Der haram-bassa Mustaffa, dess hernizo brueder, ( Haram-baša Mustafa (ili bosanski Mustafa-Mujo sa bratom Halilom ) sonsten khasslitschitsch Musstaffa genandt. 2. Ribnitkh: Allaga Kurtagitsch.(Alaga Kurtagić) Curtäga senekhouitsch.
Ono što je indikativno u ovom pjesmama je prezime Kurtagić iz Plemena Kelmendi koje je osnovao mahalu u Rožaju njihov predak, Jusuf-aga Kurtagić koji bio je u turskoj vojsci u kojoj je zbog zasluga dobio agaluk, najpre u Banjoj Luci a poslije ovdje u Rožajama
Pomenute pjesme su imale istinito uporište u ljudima koji nijesu htjeli da predaju gradove austrijskoj upravi i pored ugovora Turske i Austrije.
