Da bi smo objasnili neke nedoumice oko nošnje kod sandžaćkih stanovnika uzet čemo pisanje Francuskog Konzula[1] koji je objasnio dokle je uticaj Bosanaca a odakle uticaja albanaca i granica kojom se susreću ove dvije nacionalne kulture i njohovo prozimanje ono što danas muči sadašnje stanovnike, kakva je razlika a kakve sličnost.
U nastavku prenijeli smo dio pisanju konzula Theodora Ipena, Što se tiče stanovništva i etnografske podjele i geografske ocjene zemlje, mora se odvojiti sjeverni dio Sandzaka od juznog. ”U sjevernom dijelu stanovnistvo, u srezovima Pljevlja, Prijepolje, Kolasin, Bijelo Polje, Berane, Nova Varoš, dakle od Bijelog Polja i Berana pa na tamo su pod uticajem Bosanske kulture a od Sjenicei, Novom Pazaru Mitrovici i Rozaju zivi uticaj Albanska kultura odijevanja. Iz ovoga možemo izvuči zaključak su bošnjaci ili kako kaže Ipen, da se veliki broj stanovnistva po varosima se ne razlikuje od onog iz Hercegovine. Imaju istu nosnju isto narijecje (govor), iste obicaje i mišljenje (karakter). Jedinu razliku i individualnost od ostalog plemena bosanaca čine Kolasinci koji pokazuju svoju individualnost u svom karakteru načinu mišljenja, u običajima najposlije i u nošnji i drugim spoljasnjostima”. Koji preferiraju ka uticaju Albanaca.
U dijelu pod Albanasim uticajem su Malisori iz pleme Klimenti-Kelmendi (Maljsije) sjeverne Albanije oko Skadra i Korita (dolini) Gusinja). Pleme Salje i Gaši pleme Hoti,Škrelji i Trijepsi .[2] U ovom kraju koji se često teritorijalno označavao kao Sandžak, preovladao je uticaj bosnjackog jezika, I svih drugih komponenti koje su uticale na njihov dalji razvoj i nacionalno opredeljenje, brojni islamizirani doseljenici iz plemenskih zajednica Kuča, Pipera, Blelopavlića, Moračana, dijelom Vasojevića na ovom prostoru prihvatili su zajednički jezik , koji su nazivali bosnjacki i veliki broj onih koji su se naseljavali u ovaj kraj iz skadarske maljsije, medju kojima Hoti,Grude, Kastrati, Škrelji Keljmendi kao i sa podrucja zatrijepca i okoline Tuzi.
[1] Glasniku zemaljskog muzeja u Bosni I Hercegovini knjiga 2, god. III, Sarajevo, april- juni 1891.god
[2] Milan suflay Srbi I Albanasi,Beograd 1925,1675